O Centru
  Ustroj
  Kronologija
  Republika Hrvatska u Domovinskom ratu
  Novosti
  Izdavačka djelatnost
  Kulturno-prosvjetna djelatnost Centra
  Linkovi
  Kontakti
 

1986. - 1989. - 1990. - 1991. - 1992. - 1993. - 1994. - 1995.

1990.


(1.I.) Denominirana je valuta SFRJ - 10.000 dinara postalo je 1 dinar; građanima je omogućena kupovina deviza u bankama po tečaju 1 DM = 7 dinara, a 1 USD = 12 dinara.

(11.I.) Na sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća, Sabor SR Hrvatske donio je Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, čime je omogućeno slobodno i dobrovoljno udruživanje građana u razne organizacije (političke, kulturne, znanstvene); u Hrvatskoj je praktično ozakonjen višestranački sustav.

(18.I.) Republički sekretarijat za  pravosuđe i upravu SR Hrvatske registrirao je Srpsko kulturno društvo Zora; predsjednik društva bio je Jovan Opačić.

(20.-23.I.) U Beogradu je održan XIV. izvanredni kongres SKJ; zbog nametanja političkih odluka srbijanskoga vodstva, kongres je napustila slovenska, a zatim i hrvatska delegacija.

(II.-III.) Mitinzi Srba (iz Hrvatske, BiH, Srbije) zaoštrili su političku situaciju u Hrvatskoj; Karlovac (4.II.), Petrova gora (4.III.). Uz zastave Srbije, Jugoslavije i Partije, na mitinzima su dominirale velikosrpske i protuhrvatske parole; pokušaj organiziranja "mitinga istine" sela s većinskim srpskim stanovništvom iz okolice Vukovara (Trpinja, Bobota, Pačetin, Bršadin), spriječio je lokalni SSRN (9.II.). Predsjedništvo SR Hrvatske (7.III.) osudilo je miting na Petrovoj gori, kao napad na SR Hrvatsku.

(5.II.) Republički sekretarijat za upravu i pravosuđe predstavnicima 8 političkih stranaka uručio je rješenja o registraciji, čime su u Hrvatskoj i formalno legalizirane političke stranke; do 8.III. registrirano je još 25 stranaka (ukupno 33).
Prvih 8 stranaka: Hrvatska demokratska stranka (HDS), HDZ, Hrvatska kršćanska demokratska stranka (HKDS), HSLS, Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države, Socijaldemokratska stranka Hrvatske (SDSH), Savez komunista Hrvatske (SKH) i Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske (SSRNH).

(13.-15.II.) Sabor SR Hrvatske usvojio je ustavne amandmane (54. - 63.) i donio Ukaz o proglašenju Zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, čime su ispunjene sve zakonske pretpostavke za legaliziranje i održavanje neposrednih, tajnih i višestranačkih izbora u Hrvatskoj.

(17.II.) U Kninu je osnovana Srpska demokratska stranka (SDS), čiji je program predviđao novu upravnu i regionalnu podjelu SR Hrvatske; njezin predsjednik bio je psihijatar Jovan Rašković.
Na Kosovu je uvedeno izvanredno stanje; ubijen je veći broj albanskih demonstranata.

(25.II.) Osnovana je Hrvatska stranka prava (HSP), pod vodstvom Dobroslava Parage i Ante Paradžika.

(1.III.) Stvorena je Koalicija narodnog sporazuma (HSLS, HSS, SDSH, HKDS, HDS te izvanstranački pojedinci: dr. S. Dabčević-Kučar, M. Tripalo, dr. I. Supek, Srećko Bijelić i Dragutin Haramija).

(18.III.) Na skupu HDZ-a pred hotelom Asseria u Benkovcu, lokalni Srbi pokušali su atentat na predsjednika HDZ Franju Tuđmana; (21.III.) predsjedništvo SRH energično je osudilo postupak Srba u Benkovcu.
(22.-23.IV.) i ( 6.-7.V.) Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj (nakon 1938.), uvjerljivo je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
U dva izborna kruga, tzv. većinskim izbornim sustavom, birani su poslanici za Sabor SRH i općinske skupštine. U prvom izbornom krugu HDZ je dobio 42 %, SDP 25 %, a Koalicija narodnog sporazuma 14 % glasova; u drugom izbornom krugu HDZ je postigao apsolutnu većinu (osvojio je 196, SKH-SDP 66, a ostale stranke 69 zastupničkih mjesta u Saboru).

(13.V.) Zbog velikih nereda na stadionu i sukoba između hrvatskih i srpskih navijačkih skupina, prekinuta je utakmica jugoslavenske 1. nogometne lige Dinamo - Crvena zvezda u Zagrebu; početak raspadanja zajedničkih jugoslavenskih sportskih liga.
Nakon što su "milicajci" intervenirali samo prema hrvatskim navijačima (uglavnom Dinamovi Bad Blue Boysi, ali i pripadnici Hajdukove Torcide, Riječke Armade i drugih hrvatskih navijačkih skupina), represiji "milicije" fizički se suprotstavio nogometaš Dinama Zvonimir Boban, kasnije kapetan hrvatske reprezentacije i predvodnik sjajne generacije hrvatskih nogometaša.

(14.V.) Prema nalogu Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) iz Beograda, Hrvatskoj je oduzeto naoružanje Teritorijalne obrane (TO) i smješteno u skladišta JNA; povodom toga događaja, predsjednik Predsjedništva SRH Ivo Latin uputio je prosvjed Predsjedništvu SFRJ.
Drži se da je TO Hrvatske obuhvaćala 240.000 vojnika s ratnim rasporedom, pa se procjenjuje da je u skladištima TO na području Hrvatske bilo oko 200.000 pušaka raznih tipova, oko 1400 minobacača raznih kalibara, oko 10.000 ručnih bacača, oko 500 protuoklopnih raketnih sustava, velik broj topova i velike količine minsko-eksplozivnih sredstava i vojne opreme; od toga je sačuvano samo ono što se nalazilo pod izravnom kontrolom republičke (hrvatske) izvršne vlasti - oko 9000 cijevi raznih kalibara. Slovenija je uspjela zadržati oko 30 % oružja svoje TO.

(30.V.) Održana je konstituirajuća sjednica višestranačkoga Sabora SRH (taj datum započeo se obilježavati kao Dan državnosti); za predsjednika Predsjedništva SRH Sabor je izabrao dr. Franju Tuđmana. Srpska demokratska stranka (SDS) suspendirala je odnose s Hrvatskim saborom.

(27.VI.) Skupština općine Knin donijela je odluku o osnivanju tzv. Zajednice općina sjeverne Dalmacije i južne Like, kojoj mogu pristupiti i druge hrvatske općine sa srpskim stanovništvom; u pojedinim općinskim vijećima vijećnici iz HDZ-a i SDP-a suprotstavili su se tome. Ustavni sud SRH poništio je odluku Skupštine općine Knin.

(2.VII.) Slovenska Skupština usvojila je Deklaraciju o punoj suverenosti države Republike Slovenije; Skupština Kosova proglasila je Kosovo republikom (ravnopravnom i neovisnom jedinicom jugoslavenske federacije), na što je Srbija odgovorila vojno-policijskim terorom.

(15.VII.) U Subotici je utemeljen Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), s ciljem zastupanja interesa vojvođanskih Hrvata; glasilo stranke je Glas ravnice.

(25.VII.) Sabor SRH usvojio je amandmane (64. - 75.) na Ustav, prema kojima je Republika Hrvatska postala suverena država.
Iz naziva države uklonjen je pridjev "socijalistička", utvrđen je novi ("povijesni") grb i zastava, a promijenjeni su i nazivi državnih dužnosti (predsjednik Predsjedništva postaje predsjednik, Izvršno vijeće Sabora - Vlada RH, republički sekretar - ministar).
Na mitingu Srba u Srbu osnovano je tzv. Srpsko nacionalno vijeće i donijeta Deklaracija o suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj.

(5.VIII.) U okviru MUP-a RH formirana je prva brigada policije (1700 pripadnika); ubrzo je formirana (7.IX.) Antiteroristička jedinica policije na državnoj razini.

(17.VIII.) Na dan "referenduma o srpskoj autonomiji", na području Knina, Benkovca i Obrovca organizirano su zapriječeni prometni pravci (tzv. Balvan revolucija).
JNA je spriječila helikoptere hrvatske policije da dođu do Knina. Sljedeći dan Srbi su u Gračacu, Obrovcu, Benkovcu, Korenici i Donjem Lapcu napali policijske postaje; to se može shvatiti kao početak oružane pobune Srba protiv demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj. Ustavni sud RH proglasio je referendum Srba ilegalnim, protuustavnim i nevažećim.

(25.VIII.) Na izvanrednom zasjedanju Hrvatskoga sabora donijeta je Rezolucija o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Republici Hrvatskoj.
Stipe Šuvar opozvan je iz Predsjedništva SFRJ, a na njegovo mjesto izabran je predsjednik vlade Stjepan Mesić; Josip Manolić postao je novi predsjednik vlade RH, Martin Špegelj novi ministar obrane, a za potpredsjednika Sabora, kao predstavnik srpske nacionalne manjine u RH, izabran je Simo Rajić.

(27.VIII.) Predsjednik Republike Hrvatske F. Tuđman u Splitu je svečano otvorio XV. europsko prvenstvo u atletici, što je izazvalo prosvjede u uredu Predsjedništva SFRJ - jer je to pravo predsjednika države (SFRJ).
(od kraja rujna) Pojačana su teroristička djelovanja srpskih ekstremista u Hrvatskoj: diverzije, krađe, zapravo preuzimanja oružja iz skladišta JNA, oružani napadi na hrvatske policajce i civile (napade na policijske postaje na Banovini predvodili su četnici i kriminalci pridošli iz Beograda - 27./28.IX.); prolazak građana koji nisu bili srpske nacionalnosti kroz samoproglašenu "Krajinu" postao je rizičan.

(3.X.) Predsjedništva Slovenije i Hrvatske uputila su Predsjedništvu SFRJ prijedlog novog, konfederativnog uređenja države; Jugoslavija bi se trebala preustrojiti u savez suverenih država.

(18.XI.) i (4.XII.) Održani su prvi slobodni izbori u BiH, na kojima su najveći broj glasova odnijele "nacionalne stranke".
Stranka demokratske akcije (osnovana 26.V. 1990.) 37,8 % (86 poslaničkih mjesta), Srpska demokratska stranka (osnovana 12.VII. 1990.) - 26,5 % (72 mjesta), Hrvatska demokratska zajednica (osnovana 18.VIII. 1990.) - 14,7 % (44 mjesta), Reformirani komunisti - 6 % (20 mjesta), Savez reformskih snaga A. Markovića 5,6 % (13 mjesta); za predsjednika Predsjedništva BiH izabran je predsjednik SDA Alija Izetbegović, za predsjednika Skupštine Momčilo Krajišnik iz SDS-a, a za predsjednika vlade Jure Pelivan iz HDZ-a.

(19.XI.) U Beogradu je osnovan Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju, čiji su članovi bili uglavnom umirovljeni i aktivni "oficiri".

(8.XII.) U Zagrebu je održana obnoviteljska skupština Matice hrvatske, na kojoj su donesena nova pravila, utvrđene glavne smjernice njezina programa i izabrana nova upravna tijela; za predsjednika MH izabran je pjesnik, filozof i publicist Vlado Gotovac.

(22.XII.) Sabor Republike Hrvatske proglasio je novi Ustav RH (Božićni ustav); trodioba vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska) i polupredsjednički sustav.
Izvorišne osnove
Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
-    u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;
-    u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;
-    u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;
-    u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
-    u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;
-    u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;
-    u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
-    u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;
-    u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;
-    u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije potvrdio;
-    u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
-    u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju II. svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. - 1990.) ...
Čl.1. Republika Hrvatska  jedinstvena je i nedjeljiva, demokratska i socijalna država;
čl.2. Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. ...;
čl.3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka RH; ...
čl. 140. RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne odluči drugačije.
U Kninu je proglašena tzv. Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina (općine Obrovac, Benkovac, Gračac, Korenica, Dvor na Uni, Glina, Vojnić i Hrvatska Kostajnica); isto se dogodilo i u ostalim općinama RH u kojima su živjeli Srbi: SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (26.II.'91.) i SAO Zapadna Slavonija (12.VIII.'91.). Ustavni sud RH poništio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i nevažeće.

(28.XII.) Zaduživši se kod Narodne banke Srbije za više od 18,2 milijarde dinara, (oko 1,4 milijarde USD) Srbija je upala u monetarni sustav Jugoslavije i srušila njezinu jedinstvenu financijsku politiku.